bener

VELIKI PETAK – SLAVLJENJE MUKE GOSPODINOVE

VELIKI PETAK – SLAVLJENJE MUKE GOSPODINOVE

(Gospi, 19.4.2019.)

U gospićkoj katedrali, Obred Velikog petka, 19. travnja 2019. s početkom u 18 sati predvodio je  gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić u zajedništvu s tajnikom i kancelarom  preč. Mišelom Grgurićem, s domaćim župnikom preč. Mariom Vazgečem, umirovljenim svećenikom vlč. Zlatanom Sušićem, uz asistenciju đakona Maria Kralja, bogoslova Brune Lovakovića i Domagoja Tujmera i sjemeništarca Marka Butkovića.

Obred je počeo prostracijom biskupa i svećenika pred „ogoljelim“ oltarom i klečanjem vjernika koji su molili u šutnji. Nakon toga slijedila su čitanja, čiji je vrhunac bio dramsko recitiranje Muke po Ivanu.

 

Biskup Križić je na početku propovijedi izdvojio režisera drame Isusovog uhićenja - jednog od njegovih učenika – te nastavio:„Evanđelisti stavljaju naglasak na lažni poljubac učenika koji je zapravo, znak vojnicima da u noći ne uhvate krivu osobu. Scena se otvara izdajom jednog,  a zatvara bijegom svih drugih učenika. I u toj situaciji Isus se učeniku-izdajniku obraća kao prijatelju: 'Prijatelju zašto si došao?' Isus ostaje prijatelj. Bog uvijek ostaje vjeran svome savezu. Čovjek može zatajiti, izdati, ostaviti, ali Bog ne.

Evanđelisti potom, stavljaju naglasak na 'svi ga ostaviše i pobjegoše'. Isus ostaje sâm i sâm ide u susret svome križu. Dakle, opisuje reakciju njegovih učenika s dva glagola: 'ostaviše ga i pobjegoše'. Prvi glagol podsjeća nas na poziv učenicima na početku Isusovog javnog djelovanja. Tada je rečeno: 'Oni ostaviše sve i pođoše za njim.'Ostavili su zbog Isusa mreže i barke, carinarnicu i obitelji, 'sve', što će u jednom trenutku potvrditi Isusov prvi učenik: 'Evo mi smo ostavili sve i pošli za tobom.'(Mk 10,28).Međutim, sada u teškim trenutcima, oni ostavljaju Isusa i vraćaju se svemu što su prije ostavili. Vidi se da su oni zbog Isusa ostavile sve, ali nisu ostavili sebe, nisu ostavili svoj egoizam i svoje interese. Nisu im bile nepoznateIsusove riječi kako ne može biti njegov učenik tko se ne odreče samoga sebe i ne uzme svoj križ. Vidi se da to još nisu dobro razumjeli ili na to nisu bili još spremni, jer s tim nisu računali.Isus, znajući to, unaprijed im je navijestio: „Svi ćete se pokolebati jer je pisano: 'Udarit ću pastira i ovce će se razbježati.' Ali kada uskrsnem ići ću pred vama u Galileju.“ (Mk 14,24). Učenici su Isusa ostavili, ali Isus nije njih ostavio.Dok se Isus krvlju znojio učenici su spavali, kada se opasnost približila njihovoj koži, tada je njima umjesto sna ovladao strah, a posljedica toga bio je bijeg. Pobjegli su svi, ne isključujući nikoga, naglašavaju evanđelisti. Njihovo junaštvo od prije bilo je samo na riječima.Evanđelisti predstavljaju scenu potpune pomutnje. Svi su u nekim aktivnostima, a Isus posve postojan i miran. Juda prilazi i daje Isusu poljubac; prilaze stražari i hvataju ga; jedan od prisutnih poteže mač da bi obranio Isusa; zatim svi učenici bježe. Isus ostaje miran i sabran. On zna da je došao čas s kojim se mora suočiti da izvrši djelo spasenja.Isus se ne opire. Kori učenika koji ga je pokušao braniti mačem. To nije Isusov put. On na nasilje ne želi odgovoriti nasiljem. On bi to mogao, ali ne želi. Isâm veli učeniku koji je potegao mač: 'Zar misliš da ne mogu zamoliti Oca svog da mi u ovaj čas pošalje više od dvanaest legija anđela?'Odriče se snage i sile jer želi pokazati jednu puno jaču snagu koja pobjeđuje, a to je ljubav. Božja snaga očituje se kroz slabost ljubavi. To je poruka Crkvi i svakom učeniku za sva vremena: zlo se pobjeđuje ljubavlju, a ne uzvraćanjem zla za zlo.

Dva su temeljna motiva zbog kojih Isus odbija nasilje: kao prvo: 'Tko se mača laća od mača i gine.'Osoba koja čini zlo postaje i žrtvom svoga vlastitog zla. Ta istina se stalno potvrđuje. Ne radi se tu o Božjoj kazni. Ne! Nego je samo zlo stvarnost koja nosi u sebi razarajuću moć. Osoba koja čini zlo, omogućuje da zlo u nju uđe, a nakon toga zlo osobu truje i razara.

To se jasno vidi od prvih stranica Biblije. Prije negoli će Kajin ubiti svog brata, sam Bog ga na to upozorava kada mu veli: 'Grijeh ti je kao zvijer na pragu što na te vreba; još mu se možeš oduprijeti.'(Post 4,7). Kada jednom netko učini zlo, otvorio je vrata toj zvijeri i onda mu nema spasa.Drugi razlog zbog kojeg Isus odbija nasilje kao sredstvo je: 'da se ispune Pisma'. Isusovo nenasilje  je najveća objava Božje logike. Božja logika je ljubav i to je najučinkovitije sredstvo protiv nasilja.Bog je ljubav, milosrđe i praštanje. Iz ove istine proizlazi stav o odbijanju svakog nasilja. Iz ove stvarnosti proizlazi istina da je ljubav, i ništa drugo, alternativa nasilju, snaga koja izgrađuje i pobjeđuje. Zato je Isus objava Božje logike koja se najčešće ne podudara s logikom svijeta.To se jasno vidi tijekom njegovog djelovanja, a dolazi do izražaja i u trenutku njegovog hapšenja. Isus ne samo da kori učenika koji je potegnuo mač i odsjekao uho jednome od nazočne svjetine, nego Luka navodi da Isus odmah ispravlja štetu: on zacjeljuje ranu i vraća sve u prvobitno stanje.Petrovo potezanje mača, da bi obranio Isusa, znak je potpunog nerazumijevanja Božjeg plana spasenja i Božje logike. Kao što je bilo i u dvorani Posljednje večere kada ne dopušta Isusu da mu pere noge. U Petrovu ponašanju ima logike, ali samo one ljudske. Petar ne stavlja u pitanje svoju logiku i ni na koji način ne promišlja da se možda, Božja logika nekada ne poklapa u svemu s njegovom logikom.  Petar je još prije izjavio da je spreman dati svoj život za Učitelja i to mu se čini normalnim da učenik dade život za Učitelja, da čovjek dade život za Boga. Tu ima logike. Ali Petar mora doći do druge bitne spoznaje: spoznati da Bog daje život za čovjeka. Samo ljudski gledano ovdje nema logike, ovdje se po ljudski vidi samo sablazan. U tom smislu je i Isus jednom rekao: 'Blago onomu koji se zbog mene ne sablazni'(Lk 7,23).

Isusu pada teško način na koji ga neprijatelji hapse. U tom kaosu on se s puno dostojanstva obraća onima koji su ga došli uhvatiti i onima koji su ove poslali. Veli im: 'Kao na razbojnika izišli ste s mačevima i toljagama! Dok sam iz dana u dan bio u hramu s vama ne digoste ruke na me. Ali ovo je vaš čas i vlast tame.'(Lk 22,53).Iz ovoga se jasno vidi da su ga isti mogli uhvatiti toliko puta jer djelovao je javno i otvoreno, ali nisu to učinili jer ne bi narodu mogli objasniti zbog čega to čine. Očito,  nemaju argumenata protiv Isusa pa stoga, i hapšenje Isusa u javnosti ne bi uspjelo. Činjenica da to provode noću, skriveno, dovoljan je argument protiv njih samih. Razvidno je da sve rade slošim i dobro skrivenim namjerama.

Ivan u opisu tog događaja ističe da Isus odvažno stupa pred tu poslanu 'četu i stražare'  te u dva navrata postavlja pitanje: 'Koga tražite?' Isus dominira scenom. Isto  pitanje postavit će Isus i prvim učenicima koji ga žele slijediti, kao i Magdaleni nakon uskrsnuća, ali se slučajevi bitno razlikuju jedan od drugoga. Nije svako traženje Isusa iskreno; nema u svakom traženju prave želje upoznati Isusa i otvoriti mu se. Isusa se može tražiti da ga se napadne, progoni i eliminira.Ovakvih je uvijek bilo.I u tom teškom trenutku, Isus ne misli na sebe. Zabrinut je za učenike. Sebe posve mirno predaje u njihove ruke, ali traži da puste one koji su s njime. On ide odvažno ispuniti do kraja volju Božju. Prihvaća križ kao cijenu ljudskog spasenja.

Evanđelist Ivan  zaključio je opis Isusove muke i smrti riječima proroka Zaharije: 'Gledat će na onoga koga su proboli'(12,10). Križ tako postaje znakom u koji će svi vjernici morati gledati i tu će nalaziti Božju objavu i snagu na putu svoje vjere prema obećanoj domovini“– zaključio je propovijed Biskup i pozvao vjernike na molitvu.

Slijedile su sveopće molitve, zatim KLANJANJE SVETOM KRIŽU i Sveta pričest.

Pjevao ja katedralni zbor, predvođen Franjem Puškarićem. Obred je završio u šutnji.

s. Robertina Medven

veliki perak 01

veliki perak 01

veliki perak 01

E-mail

Pretraživanje stranice